Alergija ili nešto drugo?

Urtikarija, poznata i kao koprivnjača, stanje je koje se očituje iznenadnim razvojem svrbeža i osipa. Kožne promjene koje nazivamo urtikama blago su uzdignute i mogu se opipati, mogu biti različite veličine, pojaviti se na različitim dijelovima tijela i spajati se, a najčešće ih ljudi opisuju riječju „plikovi“. Manje urtike doista nalikuju ubodima komaraca. Pojedinačne urtike traju relativno kratko, tipično se povlače unutar nekoliko sati odnosno jednog dana, međutim, kako se jedne povlače, tako se nove mogu javljati.

Radi se o relativno čestom stanju koje može biti akutno ili kronično, ovisno o trajanju simptoma. Često se uz urtikariju javlja i angioedem, što je naziv za otekline, npr. kapaka, lica, usana, udova. U osnovi se radi o istom procesu kao u urtikariji, no ovdje se on događa dublje u potkožnom tkivu. Angioedem je najčešće asimetričan, traje duže, obično 1-2 dana, no uvijek splasne.

Razlika između akutne i kronične urtikarije

Akutna urtikarija:

• simptomi traju kraće od šest tjedana
• najčešće se javlja u akutnim infekcijama (virusne ili bakterijske), zatim u alergijskim reakcijama na hranu, lijekove, otrove insekata
• uzrok akutne urtikarije često je očit, no ponekada se on ne može utvrditi

Kronična urtikarija:

• simptomi traju šest tjedana ili dulje.
• uzrok nije do kraja razjašnjen, no u većini slučajeva kronična je urtikarija posljedica poremećaja imunosnog sustava, te tada ovu bolest nazivamo kroničnom spontanom urtikarijom
• kronična spontana urtikarija ponekada je udružena s drugim bolestima imunosnog sustava, kao što se autoimuna bolest štitnjače
• kronična urtikarija rijetko može biti jedan od simptoma drugih sustavnih bolesti (npr. sistemski eritemski lupus, urtikarija vaskulitis, upalni poremećaji koji se ubrajaju u skupinu autoinflamatornih bolesti) ili kroničnih infekcija
• kronična urtikarija u pravilu nije povezana s alergijama (osim u rijetkim slučajevima)
• u nekim slučajevima mehanički i okolišni čimbenici, npr. hladnoća, vrućina, pritisak ili trenje kože, vibracije, izloženost suncu, mogu izazvati ponavljajuće epizode urtikarije ili kroničnu urtikariju. Tada govorimo o inducibilnoj urtikariji.

Učestalost

Kronična spontana urtikarija pogađa otprilike 1% populacije. Češća je u odraslih osoba i u osoba ženskog spola.

Liječenje

U liječenju kronične spontane urtikarije primjenjuju se antihistaminici druge generacije. Na tržištu je dostupno više različitih lijekova ove skupine. Za razliku od antihistaminika prve generacije, ovi lijekovi izazivaju značajno manje nuspojava kao što je pospanost i načelno se dobro podnose.

Ovi lijekovi koriste se i u liječenju alergijskih bolesti kao što je alergijski rinitis. U kroničnoj urtikariji često su potrebne više doze lijeka od standardnih, a maksimalna doza koja se može propisati je četverostruka.

Drugi čimbenici kao što je konzumacija alkoholnih pića, stres, začinjena hrana, akutna infekcija, ili uzimanje lijekova protiv bolova iz skupine nesteroidnih antireumatika (aspirin i dr.) u nekih osoba s kroničnom urtikarijom može pogoršati simptome. U osoba s pogoršanjem urtikarije nakon uzimanja nesteroidnih antireumatika potrebno je izbjegavati sve lijekove iz ove skupine i, u dogovoru s alergologom, pronaći druge, sigurnije lijekove za liječenje boli ili povišene temperature.

U nekih osoba liječenje antihistaminikom nije dovoljno, pa su tada potrebni dodatni lijekovi koje je moguće dobiti u specijaliziranim centrima (npr. omalizumab).

Prognoza

Prognoza kronične spontane urtikarije u načelu je dobra. U većine pacijenata nastupa poboljšanje, pa i potpuno smirenje bolesti, nakon nekoliko mjeseci do nekoliko godina trajanja. Nažalost, još uvijek nemamo točne pokazatelje kojima bismo mogli prognozirati koliko će kod koga kronična urtikarija trajati.

Osim u rijetkim slučajevima kada je kronična urtikarija udružena, ili je simptom nekih težih bolesti, ona nije opasna po zdravlje ili život, no može značajno narušiti kvalitetu života. Stoga su potrebne redovne konzultacije s alergologom ili dermatologom, kako bi se osiguralo optimalno liječenje.

Preporuke za Pacijente

• pratite simptome! Vođenje dnevnika simptoma može pomoći u identificiranju okidača pogoršanja urtikarije
• redovno uzimajte propisanu terapiju! Redovita konzultacija s alergologom ili dermatologom omogućuje optimalnu prilagodbu terapije i bolju kontrolu simptoma
• nemojte paničariti! U kroničnoj urtikariji u pravilu ne dolazi do ozbiljnih reakcija kao što su su gušenje ili anafilaksija, stoga je važno ostati miran i slijediti plan liječenja.