Je li u pitanju jod?

U suvremenoj medicini radiološke pretrage sve češće se upotrebljavaju u dijagnostici i liječenju brojnih bolesti, a mnogi od njih uključuju primjenu kontrastnog sredstva koje služi kako bi se određene strukture bolje prikazale. Kontrastna sredstva ili radiokontrasti mogu izazvati alergijske reakcije. Većinom su ove reakcije blaže (npr. osip, svrbež), ali rijetko se mogu dogoditi i teške (anafilaksija), koje uključuju probleme s disanjem ili cirkulacijom.

Radiokontrasti koji se primjenjuju kod kompjuterizirane tomografije (CT) ili angiografije (snimanja krvnih žila) kemijske su molekule koje sadrže atome joda, te otuda naziv „jodni kontrasti“. Na tržištu lijekovima na raspolaganju je više različitih pripravaka.

Mit 1. Alergija na jod

Do kasnih 90.-ih godina prošlog stoljeća u rutinskoj uporabi bili su radiokontrasti starije generacije koji su zbog svojih kemijsko-fizikalnih svojstava mnogo češće izazivali alergijske reakcije nego što je to slučaj s radiokontrastima koji su danas u rutinskoj uporabi. Alergijske reakcije tradicionalno su se pogrešno pripisivale jodu koji je prisutan u ovim pripravcima pa se tako još uvijek u nekim zdravstvenim kartonima nalaze napomene o „alergiji na jod“.

Međutim, jod sam po sebi ne može izazvati alergijsku reakciju. Jod je kemijski element koji je prisutan i nužan u ljudskom tijelu, osobito za funkciju štitnjače. Alergijske reakcije na radiokontraste događaju se zbog djelovanja samih molekula kontrasta na stanice koje nazivamo mastocitima, a koje su odgovorni za otpuštanje histamina i simptome alergije.

Mit 2. Osobe alergične na plodove mora imaju veći rizik alergije na jodne kontraste

Nema dokaza da osobe s alergijom na morsku hranu imaju povećan rizik od reakcija na radiokontraste. Ova zabluda vjerojatno potječe iz činjenice da plodovi mora također sadrže jod. No, alergijske reakcije na plodove mora izazvane su bjelančevinama, a ne jodom.

Mit 3. Osobe koje su imale reakciju na jodni dezinficijens ne smiju primati jodne kontraste

Jodni dezinficijensi i radiokontrasti potpuno su različite tvari i nema dokaza da su osobe koje su razvile reakciju na dezinficijens pod povećanim rizikom alergijske reakcije na radiokontrast.

Što je s osobama koje su imale reakciju na radiokontrast?

Prethodne reakcije na radiokontrast svakako nalažu oprez.

Većina osoba koja je imala reakciju na pripravke starije generacije (više se ne primjenjuju) ipak može primiti jodne kontraste nove generacije. Kod osoba s alergijom na neki od suvremenih jodnih kontrasta potrebna je alergološka procjena i obrada kako bi se utvrdilo može li se u njih primijeniti radiokontrast različit od onog koji je izazvao reakciju. U nekim slučajevima može pomoći preventivno davanje lijekova protiv alergije prije dijagnostičkog postupka (profilaksa).

Trebaju li osobe s drugim alergijama učiniti alergološko testiranje na radiokontraste?

Osobe s alergijama na druge lijekove (npr. penicilin, aspirin) ili drugim alergijskim bolestima, a koje prethodno nisu imale reakciju na radiokontrast ili nikada nisu primile radiokontrast, u pravilu ne trebaju učiniti alergološko testiranje. Kao i kod drugih alergija na lijekove, alergološka obrada korisna je i potrebna jedino onda kada je osoba kod prethodne primjene određenog lijeka (ili srodnih lijekova) imala alergijsku reakciju.